Najveća danas živuća životinja je sisavac plavi kit. Prosječna dužina mu je oko 26 m, a može težiti do 200 tona. Najveći ikad izmjereni plavi kit bio je dugačak čak 33,58 m.
Prema istraživanjima, najsmrtonosnijom životinjom smatra se komarac. Ovu „titulu“ zaslužio je prenoseći opasne zarazne bolesti (npr. malariju i razne viruse) kojima godišnje ubije dva do tri milijuna ljudi.
Najmanja ptica na svijetu je Helenin kolibrić – Mallisuga helenae s Kube. Odrasli mužjaci dugi su oko 5,5 cm i teže 1,8 grama.
Najviši sisavac na Zemlji je žirafa, koja naraste do visine od 6 metara, a može težiti do 900 kg. Osim visine žirafe imaju i iznimno dug jezik, čak do 45 cm.
Prema svim poznatim zapisima najveća ulovljena hobotnica na svijetu bila je duga 4 m i težila je 75 kg.
Otrov sjevernoameričke crne udovice petnaest je puta jači od otrova čegrtuše. Jači je i od otrova kobre i velike većine drugih opasnih zmija.
Najmanji vodozemac je kubanska žaba Sminthillus limbatus duga samo 8,5 milimetara.
Ptica s najvećim rasponom krila je albatros lutalica (Diomedea exulans), čiji raspon krila može iznositi i do 3,6 metara.
Najdugovječnije životinje su goleme kornjače. Pojedini primjerci tropskih kornjača mogu doživjeti dob od 200 godina.
Najjači otrov nalazimo u koži zlatne otrovne gatalinke (Phyllobates terribilis) koja živi u džunglama Južne i Srednje Amerike. Čak i mala količina njezina otrova može usmrtiti čovjeka.
Električna jegulja sa sjevera Južne Amerike može stvoriti strujni udar od 650 volti. Udar je dovoljno jak da ošamuti čovjeka.
Najbrža kopnena životinja je gepard (Acinonyx jubaus). Za tri sekunde može postići brzinu od oko 96 km/h.
Šišmiši imaju najoštriji sluh među životinjama. Većina vrsta može čuti frekvencije do oko 80 kHz, za razliku od ljudi, koji čuju do otprilike 20 kHz.
